Óhagkvęm einkavęšing

Einn ötulasti talsmašur einkavęšingarinnar ķ landinu, Óli Björn Kįrason, alžingismašur, skrifar ķ grein ķ Mbl. 5. aprķl sl. aš fjįrfestingar ķ innvišum sé forsenda žess aš hęgt sé aš standa undir kröfum um góš lķfsskilyrši ķ landinu. Žetta er aušvitaš rétt en meginefni greinarinnar er hins vegar aš ķtreka žį hugsjón hans aš selja Flugstöš Leifs Eirķkssonar, sem er ein mikilvęgasta stoš innviša samfélagsins, til einkafjįrfesta. Um žaš segir hann m.a.:

ā€žSį er žetta skrifar er sannfęršur um aš hagsmunum almennings og fyrirtękja er betur borgiš meš žvķ aš nżta fjįrmuni ķ umfangsmiklar umbętur ķ samgöngum en aš binda žį ķ flugstöš, sem ašrir en rķkiš eru betur fęrir um aš reka“.

Žetta eru fremur kaldar kvešjur til žeirra sem reka Flugstöšina nś eša hvašan kemur žingmanninum sś vissa aš ašrir séu betur fęrir um aš reka hana en žeir sem žaš hafa gert hingaš til? Er žaš Fjįrmįlafyrirtękiš Gamma sem hann į viš aš sé betur fęrt um aš reka Flugstöšina en nśverandi eigandi? Gamma gaf į sl. įri śt skżrslu, ętlaša fyrir śtlendinga, um vęnleg fjįrfestingarverkefni į Ķslandi. Isavia (Keflavķkurflugvöllur Flugstöš) var eitt af mörgum vęnlegum verkefnum sem Gamma taldi upp ķ skżrslunni sem vęnlegan kost fyrir fjįrfestingu śtlendinga ķ innvišum og grunnstošum samfélagsins.

Reynslan af einkavęšingu

Er žaš reynslan af einkavęšingu bankanna sem hann į viš meš fullyršingu sinni um aš ašrir en rķkiš (Isvia) séu betur fęrir um reksturinn? Rétt er eš minna į aš įšur en bankarnir voru einkavęddir klifaši višskiptalķfiš og fulltrśar žess į Alžingi į žvķ aš rķkiš ętti ekki aš vasast ķ bankastarfsemi. Žvķ fylgdi svo mikil spilling. Žaš yrši aš selja bankana einkafjįrfestum. Og žaš var gert. Hver varš svo reynslan af einkavęšingu bankanna? Stórkostlegasta spilling og mesti skaši sem samfélagiš į Ķslandi hefur oršiš fyrir og ekki sér fyrir endann į žeim mįlum žótt margir gerendur ķ žvķ spili hafi endaš ķ fangelsi.

Vanhugsuš įform

Litlu munaši aš Ķbśšalįnasjóšur yrši einkavęddur 2006 og afhentur bönkunum aš kröfu samtaka fjįrmįlafyrirtękja. Žįverandi rķkisstjórn Framsóknarflokks og Sjįlfstęšisflokks hafši komist aš samkomulagi um žaš ķ taumlausri žjónkun sinni viš fjįrmįlafyrirtękin. Hefšu žau įform tekist vęri sį sjóšur ķ eigu kröfuhafa bakanna. Aš sś einkavęšing tókst ekki var einkum vegna andstöšu almennra félaga ķ Framsóknarflokknum.

Hverju skilar einkavęšing samfélaginu

Hverju skilaši sala og einkavęšing Sķmans samfélaginu? Hvaš varš um söluandviršiš 66,7 miljarša? Žaš įtti aš byggja sjśkrahśs fyrir žį milljarša. Žį mį minna į nżlega įlyktun Višskiptarįšs sem leggur til aš nįnast allar fasteignir rķkisins verši seldar einkafjįrfestum. Vęri žaš gert žyrfti rķkiš aš leigja af fjįrfestunum fasteignirnar undir starfsemina sem ķ žeim er. Fjįrfestar kaupa ekki fasteign til annars en aš nį andvirši žeirra fljótt aftur įsamt rķflegum arši til hluthafa.

Gamalkunnur įróšur

Skrif žingmannsins er gamalkunnur įróšur žeirra sem vilja koma öllum aršberandi veršmętum samfélagsins ķ hendur einkafjįrfesta. Sérstaklega grunnstošum innvišanna svo sem orku- og veitufyrirtękjum og samgöngumannvirkjum. Žar yršu tekjur fjįrfestanna öruggastar vegna žess aš įn žeirra fyrirtękja getur samfélagiš ekki veriš. Almenningur er hįšur žjónustu žeirra og veršur aš borga uppsett verš. Flugstöš Leifs Eirķkssonar og Keflavķkurflugvöllur, sem er hliš fólksflutninga til og frį landinu, er vel statt fyrirtęki sem skilar arši sem fer ķ uppbyggingu og eignaaukningu. Rķkiš žarf ekki aš leggja fé ķ framkvęmdir viš stękkun Flugstöšvarinnar sem hefur fjįrmagnaš framkvęmdir įn beinnar rķkisįbyrgšar. Žaš fyrirtęki į skilyršislaust aš vera ķ fullri eign og umrįšum rķkisins žannig aš tekjur af starfseminni gangi óskiptar til samfélagsins.

Žrżstingur į stjórnmįlamenn

Fésżsluöflin leggjast meš miklum žunga į stjórnmįlamenn og telja sig nś eiga hollvini frjįlshyggjunnar į Alžingi. Auk Óla Björns hefur m.a. forsętisrįšherra, fjįrmįlarįšherra og feršamįla- og išnašarrįšherra lżst jįkvęšri afstöšu til sölu Flugstöšvarinnar, Keflavķkurflugvallar, Landsnets og Landsvirkjunar. Almenningur žarf aš įtta sig į aš sala rķkisins, į fasteignum og fyrirtękjum til einkafjįrfesta er aš fęra fjįrmuni frį rķkinu, almenningi, ķ vasa fjįrfestanna. Fjįrfesta sem nś sjį helstu gróšamöguleika sķna ķ aš komast yfir veršmętar eigur samfélagsins. Fjįrfesta sem viršast ekki geta fundiš fjįrmagni sķnu farveg ķ nżsköpun veršmęta. Žeim hentar betur er aš komast yfir fyrirtęki sem samfélagiš hefur byggt upp į įratugum og boriš alla įhęttu frį upphafi.

Birt ķ Mbl. 20.04.17


Um lżšręši ķ lķfeyrissjóšum

Umręša um mįlefni lķfeyrissjóša hefur veriš įberandi į sķšum blašanna sķšustu mįnuši. Hśn hefur aš mestu veriš neikvęš ķ garš sjóšanna og einkum snśist snśist um lżšręši eša skort į lżšręši ķ lķfeyrissjóšunum. Fullyrt er aš sjóšfélagar hefšu engin įhrif į žaš hvernig fé žeirra vęri rįšstafaš og įvaxtaš eša hverjir skipušu stjórnir sjóšanna Hönnuš atburšarįs Umręšan er žaš fyrirferšamikil į skömmum tķma frį fólki sem ekki er žekkt fyrir aš vera sérstakir talsmenn hagsmuna almenns launafólks. Hśn hefur öll einkenni žess aš vera hönnuš af žeim sem vilja hafa įhrif į fjįrfestingar sjóšanna ķ anda žeirra ašila sem vilja selja allar grunnstošir innviša samfélagsins ķ hendur einkafjįrfesta. Mešal žeirra sem hafa skrifaš um valfrelsi og lżšręši ķ lķfeyrissjóšunum er formašur Efnahags- og višskiptanefndar Alžingis Óli Björn Kįrason, ötull talsmašur einkavęšingar rķkiseigna. Hann vill ķhlutun Alžingis um ašferšir viš stjórnarkjör ķ lķfeyrissjóšunum aš sögn til aukins lżšręšis. Žvķ er haldiš fram af žeim sem vilja afskipti löggjafans af stjórnarfyrirkomulagi ķ lķfeyrissjóšunum aš sjóšfélagarnir hafi ekki aškomu aš stjórnarkjöri. Žaš er misskilningur. Į ašalfundum stéttarfélaganna eru kjörnir fulltrśar félaganna ķ stjórnir lķfeyrissjóšanna. Gallinn er sį aš fįir męta į žį fundi og žvķ fela žeir sem heima sitja fundarmönnum ķ raun umboš sitt. Nįkvęmlega sama mundi gerast į ašalfundum lķfeyrissjóša eša ķ póstkosningum til stjórna. Žvķ yrši aušvelt fyrir žį sem hefšu žekkingu og tękni, sem fjįrfestar hafa yfirleitt, aš skipuleggja įróšur fyrir frambošum žóknanlegra fulltrśa ķ stjórnir sjóšanna og fį žį kosna og nį žar fram žeim įhrifum sem žeir stefna aš. Aukiš valfrelsi og afnįm samtryggingar Eins og einhverjir muna, sem fylgjast nś meš umręšu um mįlefni lķfeyrissjóša, fluttu, žau Hjįlmar Įrnason, Pétur Blöndal, Žorgeršur Katrķn Gunnarsdóttir og Jónķna Bjartmarz, frumvarp į Alžingi įriš 2001 til breytinga į lögum um skyldutryggingu lķfeyrisréttinda og starfsemi lķfeyrissjóša. Meš frumvarpinu var lagt til aš fullt valfrelsi verši hjį launžegum ķ hvaša lķfeyrissjóši žeir greiša išgjöld sķn. Žaš var grundvallarbreyting frį žvķ sem nś er. Önnur grundvallarbreyting sem žau lögšu til var afnįm samtryggingar sem sjóširnir veita félögum sķnum. Ķ greinargeršinni meš frumvarpinu er sagt: "Valfrelsiš, sem hér er lagt til, mun flżta žeirri žróun, sem žegar er hafin, aš lķfeyrissjóšir veiti réttindi hįš kyni, aldri og jafnvel fjölskyldustöšu“. Meš flutningi žessa frumvarps gengu žingmennirnir žvert į stefnu samtaka atvinnurekenda og verkalżšshreyfingar, sem sömdu um stofnum lķfeyrissjóša stéttarfélaga innan ASĶ, um samtryggingu, jafnręši og samfélagslega įbyrgš. Žaš gekk eins langt frį félagslegum stefnumišum og unnt er. Hugmyndir aš valfrelsi aš lķfeyrissjóšunum hafa oft komiš fram frį stofnun almennu lķfeyrissjóšanna en sjaldnast frį sjóšfélögum. Žęr hugmyndir hafa yfirleitt lotiš aš žvķ aš žeir sem eru skyldir til aš vera ķ lķfeyrissjóši gętu vališ sér sjóši. Žeir hugmyndasmišir hafa almennt veriš mjög tengdir višskiptalķfinu og bent į aš tryggingafélög, bankar og fjįrvörslufélög gętu starfaš sem fullgildir lķfeyrissjóšir. Kostnašur mun stóraukast Viš valfrelsi aš sjóšunum myndi kostnašur lķfeyrissjóšakerfisins stóraukast. T.d. myndi kapphlaup lķfeyrissjóša, banka, sparisjóša, veršbréfafyrirtękja og tryggingafélaga um aš nį lķfeyrissparnašinum til sķn kosta stórfé ķ auglżsingum og įróšri. Flóšbylgja slķkra auglżsinga myndi skella yfir žjóšina meš allskonar gyllibošum, sem sjaldnast stęšust nįnari skošun. Sį auglżsingakostnašur sem fjįrmįlafyrirtęki hafa ķ dag eru smįmunir mišaš viš žaš hvaš hann yrši ķ žvķ kapphlaupi. Auglżsingakostnašur er reksturskostnašur og dregst žvķ frį įvöxtun žess fjįr sem viškomandi fjįrvörslusjóšur, banki eša tryggingafélag hefur meš höndum fyrir sjóšsfélagana. Nśverandi lķfeyrissjóšakerfi er litiš öfundaraugum af öšum žjóšum. Kerfiš byggist į skylduašild aš lķfeyrissjóšum verkalżšsfélaga og fulltrśalżšręši viš val ķ sjóšstjórnir. Sjóšfélagar lķfeyrissjóšanna hafa žvķ enga hagsmuni af žvķ aš breyta ašferšum viš stjórnarkjör sjóšanna eša valfrelsi um lķfeyrissjóši. Birt ķ Mbl. 17.03.17


Glapręši aš selja fasteignir rķkisins


Višskiptarįš Ķslands birti nżlega śttekt į fasteignum rķkissjóšs. Śttektin į aš sżna almenningi og stjórnmįlamönnum aš žaš sé mjög óhagkvęmt fyrir rķkiš aš eiga fasteignir sem hżsa stofnanir samfélagsins. Nęr vęri aš selja fjįrfestum nįnast allt hśsnęši rķkisstofnana og leigja žaš sķšan af fjįrfestunum, vęntanlega undir sömu starfsemi og ķ žeim er t.m. skóla. Fasteignarekstur eigi heima hjį einkaašilum segir ķ śttektinni sem telur žaš sóun og įhęttu hjį rķkinu aš eiga hśsnęši til eigin nota. Śttektin er įróšur ętlašur til aš blekkja stjórnmįlamenn og almenning ķ žįgu fjįrfesta sem įsęlast nś veršmętar eigur samfélagsins meš auknum žunga. Įróšurinn er m.a. fólginn ķ žvķ aš śtlista hve óhagkvęmt sé aš rķkiš eigi fasteignirnar sem žaš notar. Žvķ til rökstušnings segir m.a. ķ śttektinni: ā€žĶ žrišja lagi skapar opinber fasteignarekstur hagsmunaįrekstra. Žannig leigir rķkiš sjįlfu sér hśsnęši sitt og situr žvķ beggja megin boršsins ķ samningavišręšum“ Žaš var og. Hvernig ętli sé aš semja viš sjįlfan sig? Ķ hverju eru hagsmunaįrekstrarnir fólgnir? Margar mótsagnir eru ķ žessari śttekt VĶ og langt frį žvķ aš hśn sżni fram į hagkvęmi žess aš ā€žstjórnmįlamenn leiti leiša til aš lįgmarka eignarhald rķkisins į fasteignum“ eins og sagt er ķ śttektinni. Śttekt sem žessi gęti hins vegar dugaš til aš blekkja stjórnmįlamenn til aš selja fjįrfestum hśsnęši ofan af stofnunum samfélagsins og leigja žaš sķšan af žeim undir sömu starfsemi. Stjórnmįlamönnum hafa oft veriš mislagšar hendur viš stjórn fjįrmįla rķkis og sveitarfélaga vegna blindrar trśar sinnar į einkareksturinn og andfélagslegra višhorfa. Ķ žvķ sambandi mį nefna einkavęšingu bankanna og fjįrhag sveitarfélaga eins og t.m. Hafnarfjaršar og Reykjanesbęjar sem seldu frį sér veršmętar eigur sem sveitarfélögin leigšu sķšan undir sömu starfsemi. Ekki er ķ śttekt VĶ minnst į žį įhęttu sem fólgin vęri ķ žvķ aš afhenda einkaašilum rįš į öllu hśsnęši sem hiš opinbera žarf aš nota eša žau völd sem žeim vęru fengin meš slķkri eignasöfnun frį samfélaginu. Einkaašilarnir réšu leiguveršinu. Samningsašstaša rķkisins vęri žröng žar sem žaš hefši selt ofan af stofnunum sķnum. Ekki er ķ śttektinni minnst į žann arš sem einkaašilar tękju sér af leigu fasteigna sem žeir keyptu af rķkinu og leigšu žvķ aftur. Aršs sem nś er hjį rķkinu sem eiganda fasteignanna, fólginn ķ lęgri śtgjöldum rķkisins vegna fasteignanna sem žaš į og notar undir starfsemi.Samtök eins og Višskiptarįš Ķslands hafa žaš hlutverk aš gęta hagsmuna višskiptalķfsins og efla ā€žskilning“ almennings į frjįlsręši ķ višskiptum. VĶ og önnur svipuš samtök svo sem Samtök fjįrmįlafyrirtękja og einstök fyrirtęki tengd žeim hafa ķtrekaš lagt til aš samfélagiš selji fjįrfestum öll helstu veršmęti samfélagsins svo sem Landsvirkjun, Keflavķkurflugvöll og mikilvęg veitu- og samgöngumannvirki. Fjįrmįlafyrirtękiš Gamma upplżsti nżlega ķ fjölmišlum aš žaš hefši fundaš meš fjįrfestum beggja vegna Atlantshafsins til aš kynna žeim aš hér į landi vęri hęgt aš gręša meira į samfélaginu en vķša annarsstašar. Öll starfsemi samtaka fyrirtękja og einstaklinga ķ fjįrmįlastarfsemi mišar aš žvķ aš efla og verja hagsmuni žeirra. Ekki hagsmuni almennings. Almenningur žarf aš vera vel į verši gagnvart ā€žfķnum“ skżrslum og śttektum fjįrmįlafyrirtękja og skyldum félögum sem eiga aš sżna hagkvęmni žess aš fjarfestar eignist innviši samfélagsins. Engar nišurgreišslur skulda rķkisins eša framkvęmdir į žess vegum eru svo naušsynlegar og aškallandi aš verjandi sé aš selja eitthvaš af grunnstošum og innvišum samfélagsins žeirra vegna. Slķkt vęri glapręši og afsal į hluta sjįlfstęšis žjóšarinnar ķ hendur fjįrfesta. Almenningur žarf aš fylgjast meš žvķ hvaša stjórnmįlamenn og samtök taka undir įróšur VĶ og fjįrmįlafyrirtękja. Öllum ętti aš vera ljóst aš innvišir samfélagsins, ž.e. fasteignir sem notašar eru til samfélagslegra žarfa, orku- og veitufyrirtęki, samgöngumannvirki og żmis žjónustufyrirtęki sem sękja tekjur sķnar beint eša óbeint til almennings eiga aš vera ķ eigu og stjórn samfélagsins. Sé žessum žįttum samfélagsins ekki stjórnaš į višunandi hįtt veršur aš skipta um stjórnendur en ekki lįta fyrirtękin af hendi til fjįrfesta.
Birt ķ Mbl. 11.02.17

Gamma kallar į innvišina


Fjįrmįlafyrirtękiš Gamma hefur gefiš śt skżrslu sem į aš sżna śtlendingum hagkvęmni žess aš festa fé sitt ķ grunnstošum og innvišum ķslensks samfélags. Įróšur fyrir aškomu einkafjįrmagns, ž.e. fjįrmįlafyrirtękja, aš nżbyggingu og rekstri naušsynlegra grunnstoša samfélagsins hefur aukist mjög aš undanförnu. Fjįrmįlafyrirtęki leggja talsvert ķ aš reka įróšur fyrir hagkvęmi žess aš samfélagiš selji til žeirra fyrirtęki sem eru innvišir samfélagsins. Skżrslur žeirra um žetta fį mikla auglżsingu ķ fjölmišlum. Vafasömum mįlflutningi er beitt viš aš śtbreiša bošskap fjįrfestanna um hagkvęmi žess aš žeir eigi og reki helstu innviši samfélagsins. Til aš gera bošskapinn trśveršugan ķ augum almennings er skżrslunum gefiš fręšilegt yfirbragš af fręšimönnum, gjarnan tengdum fjįrmįlafyrirtękjunum, sem rita jįkvętt um efni žeirra. Skżrslurnar eiga ekki sķst aš sżna stjórnmįlamönnum Alžingis og sveitarstjórna fram į hagkvęmi žess aš rķki og sveitarfélög losi sig frį rekstri sem flestra mikilvęgustu grunnstoša samfélagsins og fįi žęr fjįrfestum ķ hendur. Allt į žetta į viš fyrirtęki sem samfélagiš getur ekki veriš įn svo sem orku- og veitufyrirtęki, samgöngumannvirki og żmis žjónustufyrirtęki, sem sękja tekjur sķnar beint og óbeint til almennings. Fyrirtęki og mannvirki sem samfélagiš hefur byggt upp į löngum tķma til framžróunar samfélagsins og įn aškomu fjįrfesta. Fjįrfesta sem nś sjį mikla möguleika į hagnaši orkufyrirtękja vegna hękkandi orkuveršs ķ heiminum. Rekstur vatnsveitna og holręsa sveitarfélaga sem yršu ķ eigu fjįrfesta veršlegšu žjónustu žeirra meš öšrum hętti en nś er gert žar sem eigendurnir krefšust aršs af hlutafé sķnu. Tekjur slķkra fyrirtękja er öruggar. Almenningur veršur aš greiša uppsett verš og samkeppni er engin. Žį er fyrirsjįanlegur mikill hagnašur Landsvirkjunar į nęstu įrum af raforkusölu til stórišju. Ķ žann hagnaš vilja fjįrfestar komast meš žvķ aš kaupa sig inn ķ eša kaupa allt fyrirtękiš. Orkufyrirtęki sem eru ķ opinberri eigu og dreifa og selja orku til almennra nota eru rekin žannig aš rekstartekjur standi undir kostnaši og skili hóflegum arši til eigandans sem er samfélagiš. Ekki til hluthafa fjįrfestingarfélaga, sem aš hluta eša öllu leyti vęru ķ eigu śtlendinga sem flyttu aršinn śr landi. Ķ skżrslunni sem Gamma fjįrmįlafyrirtęki gaf nżlega śt, og ętluš er til aš benda śtlendum fjįrfestum į möguleika į hagkvęmum fjįrfestingum ķ innvišum samfélagsins į Ķslandi eru tilgreind, samkvęmt frétt sem birtist ķ Markašnum, fylgirti Fréttablašsins, ā€žvęnleg innvišaverkefni svo sem Sundabraut, Stękkun Hvalfjaršarganga, Breikkun vega, Orkufyrirtęki, Landsnet, Isavia (alžjóšaflugvöllur), Sęstrengur til Bretlands, Landspķtali, Léttlestakerfi į höfušborgarsvęšinu, Lest milli Reykjavķkur og Keflavķkurflugvallar“. Gķsli Hauksson, forstjóri Gamma segir m.a. ķ vištali ķ Markašnum: ā€žVextir ķ heiminum hafa veriš ķ sögulegu lįgmarki sem žżšir aš lįnsfé er sögulega ódżrt. Fjįrfestar žurfa žvķ aš hafa talsvert fyrir žvķ aš finna fjįrfestingar sem skila višunandi įvöxtun.“ Og sķšar segir Gķsli: ā€žViš höfum fundaš meš stórum innvišafjįrfestum beggja vegna Atlantshafsins og finnum fyrir miklum įhuga žeirra į aš fjįrfesta ķ innvišaverkefnum hér į landi.“ Samkvęmt žessu viršist Gamma vera aš gylla fyrir śtlendum fjįrfestum aš vęnlegt sé aš hagnast į ķslendingum. Hér vęri mögulegt aš fį meiri arš af fé žeirra en fįist meš žeim lįgu vöxtum, sem Gķsli segir aš séu ķ sögulegu lįgmarki, meš žvķ aš kaupa fyrirtęki sem eru innvišir samfélagsins į Ķslandi. Aršur fjįrfestanna fengist ašeins meš hękkun allra žjónustugjalda fyrirtękjanna. Meš žvķ vęru lagšar byršar į almenning ķ žįgu fjįrfesta. Ekki vegna hagsmuna samfélagsins. Engin framkvęmd vegna innviša samfélagsins er svo naušsynleg og aškallandi aš verjandi sé aš selja eitthvaš af grunnstošum og innvišum samfélagsins hennar vegna. Öllum ętti aš vera ljóst hve mikiš glapręši žaš vęri aš selja žęr og žar meš hluta sjįlfstęšis žjóšarinnar ķ hendur fjįrfesta. Eru ķslenskir stjórnmįlamenn tilbśnir til aš lįta teyma sig ķ slķk višskipti?
Įrni Žormóšsson
Birt Mbl. 17.11.16

Veršur Rķkisśtvarpiš eyšilagt

Veršur Rķkisśtvarpiš eyšilagt?
Enn er sóknin aš Rķkisśtvarpinu hert. Žaš hefur lengi veriš krafa margra sem reka fjölmišla, einkum žeirra sem reka ljósvakamišla, aš Rķkisśrvarpiš verši tekiš af auglżsingamarkaši. Nżlega skorušu fimm stjórnendur einkarekinna ljósvakamišla, ž.e. Sķmans, 365 fjölmišla, sjónvarpsstöšvarinnar ĶNN, Śtvarps Sögu og mišla Hringbrautar, į stjórnvöld aš taka Rķkisśtvarpiš af auglżsingamarkaši eigi sķšar en um nęstu įramót. Jafnframt leggja žessir ašilar til aš śtvarpsgjald verši hękkaš til fyrra horfs og žannig verši tryggš įframhaldandi starfsemi RŚV. Greišendur śtvarpsgjalds eiga samkvęmt žessari kröfu aš bęta upp žaš sem frį RŚV er tekiš og fęrt žeirra fölmišlum. Žetta kalla stjórnendurnir aš gera ā€žnaušsynlegar, mįlefnalegar og tķmabęrar breytingar į ķslenskri löggjöf til žess aš jafna samkeppnisstöšu félaga į ķslenskum fjölmišlamarkaši“. Žessi krafa fjölmišlanna er einfaldlega krafa einkarekinna fjölmišla um rķkisstyrk. Krafa um aš žeim verši fęršar tekjur sem Rķkisśtvarpiš hefur haft af auglżsingum frį upphafi. Skattborgarar verši lįtnir borga tekjutap RŚV. Žannig į almenningur beinlķnis aš borga fyrir starfsemi žessara einkareknu mišla sem allir uršu til įratugum seinna en RŚV. Žessi einkafyrirtęki hafa vęntanlega reiknaš meš ķ rekstrarįętlunum sķnum viš stofnun aš afla tekna į auglżsingamarkaši ķ samkeppni sem žau stofnušu til viš RŚV. Eša hafa žessi félög alltaf reiknaš meš aš žeim yršu fęršar auglżsingatekjur RŚV į kostnaš skattborgaranna? Greišendur śtvarpsgjalds hljóta aš eiga rétt į aš njóta auglżsinga ķ dagskrį sinna mišla. Stöš 2 selur dagskrį sķna ķ įskrift og žar eru auglżsingar hluti af dagskrįnni. Lķta veršur į RŚV sjónvarp sem žaš sé ķ įskrift vegna śtvarpsgjaldsins sem žorri landsmanna greišir og eru auglżsingar hluti dagskrįrinnar. Verši RŚV tekiš af auglżsingamarkaši į aš sjįlfsögšu aš taka Stöš 2 įsamt öšrum įskriftarstöšvun, ef til eru, af auglżsingamarkaši. Einkareknu sjónvarpsstöšvarnar, sem ekki selja dagskrį sķna ķ įskrift, sóma sér vel ķ fjölmišaflórunni og hafa stašiš sig įgętlega ķ aš framleiša og sżna innlent efni. En žaš į ekki aš žżša aš žegar žęr stöšvar vilja auka umfang sitt eigi žęr aš ganga ķ tekjustofna RŚV meš žeim hętti sem stjórnendur einkastöšvanna leggja til og fjįrmagna žannig starfsemi sķna. Žaš sama į viš um einkareknu śtvarpsstöšvarnar. Žessir ljósvakafjölmišlar verša aš leita annarra leiša til aš auka umfang starfsemi sinnar. Žeir eiga aš sjįlfsögšu aš sżna yfirburši sķna ķ einkarekstri og taka įhorfiš frį RŚV meš žvķ aš sżna betra og fjölbreyttara efni. Žaš vęri heilbrigš samkeppni. Auglżsendur fara žangaš sem įhorfiš er mest. Nś er įhorf og hlustun mest į RŚV og žvķ vęntanlega mestur įrangur af žvķ aš auglżsa žar. Įskorendum ofnagreindra fjölmišla viršist žykja žaš réttlįtt gagnvart auglżsendum aš takmarka val žeirra į fjölmišlum til aš birta ķ auglżsingar sķnar. Žaš er undarlegt réttlęti og getur varla veriš ķ anda hinnar frjįlsu samkeppni. Žaš er augljóst aš ef kröfur ljósvakamišlana nį fram aš ganga veršur RŚV aš skerša dagskrį sķna enn frekar en oršiš er. RŚV hefur į undanförnum įrum lįtiš undan sķga ķ starfsemi sinni vegna žess aš pólitķskir rįšamenn hafa gefiš eftir og viljaš takmarka getu RŚV til dagskrįrgeršar og žvķ tekiš hluta śtvarpsgjaldsins til annarra žarfa rķkisins. Ljósvakamišlar sem vissu viš stofnun žeirra aš žeir yršu ķ samkeppni viš RŚV eiga aš spjara sig įn rķkisstyrks en ekki ganga fyrir tekjum sem teknar eru frį RŚV meš valdi. Aš taka RŚV af auglżsingamarkaši er eyšilegging žessarar mikilvęgu menningarstofnunar.

Birt ķ Mbl. 23.07.16


Įsóknin ķ eigur samfélagsins

Įsóknin ķ eigur samfélagsins.
Žaš er alvarlegt umhugsunarefni fyrir ķslenskan almenning hve góšar undirtektir mikil įsókn einkafjįrmagnsins ķ eigur samfélagsins fęr hjį stjórnmįlamönnum. Margir žeirra viršast reišubśnir til aš fęra veršmęt fyrirtęki ķ grunnžjónustu śr eigu samfélagsins aš hluta eša aš öllu leyti ķ hendur einkafjįrmagnsins. Fyrirtęki eins og orku- og veitufyrirtęki, samgöngumannvirki og żmis žjónustufyrirtęki sem sękja tekjur sķnar beint og óbeint til almennings eru eftirsóknarveršust. Hvers vegna er fjįrfesting ķ slķkum eignum samfélagsins girnileg? Žaš er einfaldlega vegna žess aš žannig fyrirtęki eru samfélaginu naušsynleg og žvķ einhver öruggasta fjįrfesting sem völ er į. Įn žeirra gengur nśtķma žjóšfélag ekki. Eigendur rįša verši žjónustunnar. Notendur hennar neyšast til aš greiša uppsett verš. Rķki og sveitarfélög byggšu upp orku- og veitufyrirtękin į įratugum til framžróunar atvinnulķfs og menningar ķ landinu og rekstur žeirra į mestan žįtt ķ žeirri velmegun sem ķslendingar bśa viš ķ dag. Einkafjįrmagniš kom ekki aš uppbyggingu žessara innviša samfélagsins. Žaš hafši ekki įhuga į žvķ eša frumkvęši ķ byrjun žegar įhęttan var mest. En žegar fyrirtękin eru oršin grķšarlega veršmęt samfélaginu og veršmęti žeirra hrašvaxandi og skila miklum arši til samfélagsins, beint og óbeint, žį vill einkafjįrmagniš eignast žau og hirša aršinn af žeim. Orku- og veitufyrirtękin ķ smįsölu hafa veriš rekin žannig aš verš į žjónustu žeirra standi undir reksturskostnaši og endurnżjun. Hagnašur af raforkusölu til stórnotenda rennur til eigandans. Óbeini aršur samfélagsins er er einkum ódżr orka, ódżrari en margar nįgrannažjóšir okkar bśa viš. Enginn hagnašur fyrirtękjanna fer til einkafjįrmagns hluthafa. Hann er allur hjį eigandanum, žjóšinni fólgin ķ veršmętari eignum og aršgreišslum ķ rķkissjóš. Žessu vill einkafjįrmagniš breyta. Žaš vill koma sér inn ķ innviši samfélagsins meš kaupum į žessum fyrirtękjum. Vęntanlega į ā€žgóšum veršum“. Komist einkafjįrmagniš inn ķ orku- og veitufyrirtęki ķ smįsölu hękkaši žaš verš žjónustunnar til žess aš tekjur verši verulega umfram žaš sem žarf til reksturs og višhalds fyrirtękjanna. Žannig fengist aršur sem greiddur vęri til nżrra hluthafa en ekki til samfélagsins eins og nś er. Aršurinn, įvöxtun hlutafjįrins, veršur ašeins sóttur ķ vasa hins almenna notenda rafmagns og heits vatns. Er almenningur tilbśinn til žess aš fęra svoköllušum fjįrfestum mikla fjįrmuni meš žvķ aš selja aš žarflausu ķ hendur žeim aš hluta eša öllu leyti mjög aršvęnleg fyrirtęki sķn? Samtök, svo sem Višskiptarįš og Samtök išnašarins, sem viršist stjórnaš af fjįrfestum sem sękjast mjög eftir aš eignast aš hluta eša öllu orku- og veitufyrirtęki ķ eigu samfélagsins, hafa veriš įberandi ķ pólitķskum įróšri fyrir hugsjónum sķnum byggšum į žeim trśarbrögšum frjįlshyggjunnar aš samfélagiš eigi ekki neitt sem hęgt er aš gręša į. Ķ žessum tilgangi hefur veriš rekinn öflugur įróšur. Nś sķšast hafa Samtök išnašarins birt aškeypta skżrslu dansks hagfręšings um aš best vęri aš einkavęša orkufyrirtęki ķ rķkiseigu, sem eru til aš mynda Landsvirkjum og Landsnet, og skipta upp ķ mörg smęrri fyrirtęki. Andviršiš yrši lagt ķ aušlindasjóš sem greiddi sķšan sérhverjum ķslendingi arš af įvöxtun sjóšsins. Allt er žetta hluti af žeim pólitķska blekkingaleik fjįrmagnseigenda sem beint er aš almenningi og stjórnmįlamönnum ķ žeim tilgangi aš fį žį til aš afsala ķ sķnar hendur veršmętustu eignum samfélagsins. Einkafjįrmagniš kaupir ekki fyrirtęki įn žess aš sjį žaš fyrir aš nį kaupveršinu til sķn į sem skemmstum tķma meš vęnum arši. Fyrirsjįanlegur er mikill hagnašur Landsvirkjunar į nęstu įrum og žar meš verulega auknar aršgreišslur ķ rķkissjóš. Žess vegna leggja samtök fjįrmagnseigenda mikiš ķ aš blekkja almenning og stjórnmįlamenn til fylgis viš hugmyndir žeirra um sölu į Landsvirkjun til fjįrfesta sem žannig kęmust ķ mikinn arš sem ella fęri til samfélagsins. Ķ žessu sambandi er hollt aš hugsa til einkavęšingar sķšustu įratuga. Hvernig fór hśn fram og hvernig endaši hśn? Hvernig endaši einkavęšing fjįrmįlafyrirtękjanna? Meš hruni sem žjóšin geldur fyrir. Hefur sišferši einkafjįrmagnsins eitthvaš breyst? Almenningur žarf aš fylgjast meš afstöšu stjórnmįlamanna til žessara mįla. Grķšarlegar eignir orku- og veitufyrirtękjanna įsamt nįttśrugęšum til lands og sjįvar eru ķ raun aušlindasjóšur žjóšarinnar sem žjóšin, samfélagiš, hefur vaxandi arš af. Aš afsala einhverju af žessum veršmętum til fjįrmagnseigenda er ķ raun aš afsala hluta af sjįlfstęši žjóšarinnar ķ hendur einkafjįrmagns.
Įrni Žormóšsson
Birt ķ Mbl. 30.06.16

Į aš selja innviši samfélagsins

 

Sókn einkafjįrmagnsins ķ aš eignast veršmętustu eignir samfélagsins hefur žyngst mjög žaš sem af er žessa kjörtķmabils. Fjįrmagnseigendur sjį vini ķ nśverandi žingmeirihluta. Vini sem ķ raun eru andsnśnir hagsmunum samfélagsins meš stušningi sķnum viš einkavęšingu samfélagseigna. Sem eru lķklegir til aš selja veršmętar eigur almennings til fésżslumanna. Ķ febrśar į sķšasta įri birtist ķ vikublašinu Reykjavķk athygliverš grein byggš į vištali viš Heišar Mį Gušjónsson, fjįrfesti, žar sem hann lżsir markmišum sķnum og félags hans Ursus I slhf. til aš eignast fyrirtęki ķ grunnžjónustu samfélagsins og hagnast į žeim meš eftirfarandi oršum: „félagiš hefur žaš eina markmiš aš eignast fyrirtęki ķ grunnžjónustu samfélagsins og hagnast į slķkum kaupum“. Ķ stofnskrį félagsins er segir: „Félagiš mun fjįrfesta meš aršsemi hluthafa félagsins aš leišarljósi.“ Fleira athyglivert er ķ vištalinu, svo sem aš ķ hluthafasamkomulagi skuldbinda hluthafar sig til: „ aš aršsemi félagsins sé įvallt hįmörkuš“ og hluthafar eigi aš fį „bestu mögulegu įvöxtun“ į fjįrfestingu sinni. Grunnžjónusta samfélagsins, sem einkafjįrmagniš sękist eftir aš eignast eru fyrirtęki ķ almannažjónustu sem samfélagiš hefur frį upphafi fjįrmagnaš og byggt upp. Žetta eru orku- og veitufyrirtęki, samgöngumannvirki, sorphirša og heilbrigšisžjónusta svo žaš helsta sé nefnt. Fyrirtęki sem samfélagiš getur ekki veriš įn og eru grundvöllur žess aš ķ landinu verši lifaš menningarlķfi. Žessi fyrirtęki hafa veriš rekin žannig aš tekjur žeirra standi undir kostnaši og skili arši til samfélagsins. Ekki til einhverra hluthafa sem hafa einsett sér aš hagnast įhęttulķtiš og į aušveldan hįtt į samfélaginu. Viš einkavęšingu mundi verš į orku og allri žjónustu fyrirtękjanna hękka verulega žar sem einkafjįrmagniš krefšist mikils aršs af eignum sķnum. Aršur til hluthafa einkavęddu grunnžjónustunnar veršur ekki sóttur annaš en til kaupenda žjónustunnar meš veršhękkunum. Kaupendur žjónustunnar, almenningur, hefur ekki val. Veršur aš kaupa žjónustuna hjį žeim fįu sem selja hana og į žvķ verši sem žeir įkveša eins og nś er. Samkeppni į heitavatns- og raforkumarkaši er nįnast engin. Munurinn į nśverandi eignarhaldi orku- og veitufyrirtękjanna og einkavęddu eignarhaldi er sį aš įvinningurinn af rekstrinum rennur til eigandans, almennings, ķ raun višskiptavinanna, en ekki til fjįrfesta. Vill almenningur hlaša undir fjįrmagnseigendur enn betur en nś er gert meš lįgum sköttum af fjįrmagnstekjum meš žvķ aš afhenda žeim grunnžjónustuna, innviši samfélagsins og sjįlfdęmi um verš žjónustunnar? Višskiptarįš kynnti nżlega hugmyndir rįšsins um aš selja fyrirtęki ķ opinberri eigu fyrir 800 miljarša til aš greiša nišur skuldir rķkisins. Ķ žessu sambandi voru nefnd Landsbankinn, Landsvirkjun, Ķslandspóstur og Sorpa. Žetta eru einmitt fyrirtęki sem alls ekki ętti aš selja einkafjįrmagninu. Sérstaklega vęri glapręši aš selja Landsvirkjun aš hluta eša alveg. Veršmęti Landsvirkjunar sem stórframleišanda hreinnar raforku er grķšarlegt og vex meš hverju įri jafnframt vaxandi eftirspurn eftir raforku. Višskiptarįš, sem er einn helsti mįlsvari einkavęšingar og einkafjįrmagns, hefur undanfariš lagt sig fram viš aš gylla žaš fyrir žjóšinni aš selja įšurnefnd fyrirtęki samfélagsins til aš greiša skuldir žess. Žaš er mun hagkvęmara fyrir samfélagiš aš rįša yfir og eiga žessi aršsömu fyrirtęki ķ fullum rekstri fremur en selja einkafjįrfestum žau. Aš sjįlfsögšu er įhugi einkafjįrmagnsins į eigum samfélagsins vegna augljóss hagnašar af žvķ aš komast yfir įšurnefnd fįkeppni- og einokunarfyrirtęki og taka til sķn hagnašinn sem nś fer til samfélagsins eins og lżst var ķ vištalinu sem vķsaš er til hér aš framan. Einkaframtakiš, sem nįnast gerši žjóšina gjaldžrota meš gręšgi og glęframennsku, vill nś enn hafa af žjóšinni veršmętustu eigur hennar. Žjóšin mį ekki gleyma hverjir komu hruninu yfir hana. Žaš var einkaframtakiš, einkafjįrmagniš, sem įtti, stjórnaši og rak bankana og fjįrmįlakerfiš ķ žrot. Žaš ber įbyrgš į fjįrhagslegu hruni fjölda fjölskyldna ķ landinu. Fyrir hruniš voru hįvęrar kröfur žessara sömu ašila um um einkavęšingu į nįnast öllum eignum og starfsemi samfélagsins. Engin įstęša er aš ętla aš žvķ sama einkaframtaki farnist betur ķ framtķšinni en geršist fyrir hrun. Allir vita hvernig žaš fór. Einkavęšing innviša samfélagsins er glapręši.

Įrni Žormóšsson

Birt ķ Mbl. 04.03.15


Aš hagnast į innvišum samfélagsins

Ķ vikublašinu Reykjavķk 15. febrśar sl. var frétt aš, mestu byggš į vištali viš Heišar Mį Gušjónsson, fjįrfesti, um fjįrfestingar hans og félagsins Ursus I slhf. ķ grunnžjónustu samfélagsins. Sagt er aš: „félagiš hefur žaš eina markmiš aš eignast fyrirtęki ķ grunnžjónustu samfélagsins og hagnast į slķkum kaupum“. Ķ stofnskrį félagsins er sagt: „Félagiš mun fjįrfesta meš aršsemi hluthafa félagsins aš leišarljósi.“ Fleira athyglivert er ķ fréttinni, svosem aš ķ hluthafasamkomulagi skuldbinda hluthafar sig til: „ aš aršsemi félagsins sé įvallt hįmörkuš“ og hluthafar eigi aš fį „bestu mögulegu įvöxtun“ į fjįrfestingu sinni. Frétt sem žessi vekur lķklega ekki mikla athygli  hvaš žį aš fólk geri sér grein fyrir įhrifum žess sem fréttin fjallar um gęti haft į hagsmuni žess. Sókn einkafjįrmagns inn ķ grunnžjónustu samfélagsins sem rķki og sveitarfélög stofnušu til vegna uppbyggingar atvinnulķfs og menningar ķ landinu. Hvers vegna og til hvers sękir einkafjįrmagn inn ķ žessi fyrirtęki? Svariš er: Žetta er öruggasta fjįrfesting sem völ er į. Samfélagiš kemst ekki af įn orku- og veitufyrirtękja. Notendur žjónustunnar neyšast til aš greiša uppsett verš. Orku- og veitufyrirtękin hafa veriš rekin žannig aš verš į žjónustu žeirra standi undir reksturskostnaši og endurnżjun. Hagnašur fer ekki til einkafjįrmagns hluthafa. Žessu vill einkafjįrmagniš breyta. Žaš vill troša sér inn ķ žessa innviši samfélagsins. Ķ krafti eignarhalds er hęgt aš rįša verši žjónustunnar. Hękka verš hennar žannig aš tekjur verši verulega umfram žaš sem žarf til reksturs og višhalds fyrirtękjanna. Žannig verši fengin sś besta mögulega įvöxtun og aršsemi hlutafjįr sem Ursus I slhf. stefnir aš og hefur aš leišarljósi. Til žess aš nį fram nefndum markmišum einkafjįrmagnsins og Ursus I slhf. žarf skammsżna og einfalda stjórnmįlamenn Alžingis og sveitarstjórna. Eša menn śr žeim hópi sem aušvelt er aš fį į mįla. Hugsanlega veršur fólk sem hefur alla žessa eiginleika ķ framboši til sveitarstjórna ķ vor. Į Alžingi er nś nęgur fjöldi skammsżnna stjórnmįlamanna sem vęru tilbśnir til aš selja, t.m. Landsvirkjun aš hluta eša öllu leyti vegna stundarhags. Žaš hefur komiš fram ķ mįlflutningi žeirra. Ekki ašeins žeirra sem eru mįlsvarar einkafjįrmagnsins heldur einnig žeirra sem telja sig mįlsvara jafnašarstefnu. Helgi Hjörvar, alžm. vildi, samkvęmt greinum ķ Mbl. ķ september 2008, selja eša leigja Kįrahnjśkavirkjun og ašrar virkjanir Landsvirkjunar til žeirra sem kaupa orkuna. Žaš er engin žörf į žvķ fyrir samfélagiš eša hagur žess aš selja orku- og veitufyrirtęki aš hluta eša aš fullu. Aš selja žau er ķgildi žess aš selja hluta af sjįlfstęši žjóšarinnar. Žetta eru fyrirtęki sem samfélagiš stofnaši til framžróunar ķ landinu. Veršmęti žeirra vex meš hverju įri. Žaš veit einkafjįrmagniš sem vill žrengja sér inn ķ orkuframleišslu og grunnžjónustu og hagnast žannig į innvišum samfélagsins. Taka meira fé śr vösum almennings. Hagnašurinn veršur ekki sóttur annaš.Įrni ŽormóšssonBirt ķ Mbl. 28.02.14

Hafna ber frumvarpi Stjórnlagarįšs

  Eftirfarandi grein birtist ķ Morgunblašinu 11.10.12

Hafna ber frumvarpi Stjórnlagarįšs.

Žaš styttist ķ  aš žjóšinni verši bošiš aš kjósa um sex spurningar vegna vęntanlegrar umręšu į Alžingi um frumvarp Stjórnlagarįšs aš nżrri stjórnarskrį fyrir Ķsland. Bęklingi um mįliš hefur veriš dreift til žjóšarinnar. Ķ bęklingnum er ekki fjallaš um ašdraganda stjórnarskrįrmįlsins žótt įstęša vęri til aš fara lauslega yfir hann.

Hugmyndir um višamiklar breytingar į stjórnarskrįnni komu fram ķ žvķ pólitķska upplausnarįstandi sem varš ķ landinu eftir hruniš. Fįeinir hrópendur į mótmęlafundum og greinahöfundar ķ dagblöšum tölušu um nżja stjórnarskrį frį grunni eša jafnvel nżtt lżšveldi og virtust įlķta aš orsaka fjįrhagslegs hruns žjóšarinnar vęri aš finna ķ ónżtri stjórnarskrį. Stjórnarskrįin vęri dönsk og śrelt įn žess aš nefnt vęri hverju žyrfti aš breyta.

Upp śr žessum óljósu upphrópunum myndašist stemming fyrir einhverjum ótilgreindum breytingum į stjórnarskrįnni sem mįlefnafįtękir alžingismenn, sem sķfellt leita aš einhverju sem beinir athygli frį eigin śrręšaleysi, gleyptu viš og komu af staš žvķ ferli sem leiddi til sérkennilegustu kosninga sem um getur į Ķslandi og voru sķšar ógiltar af Hęstarétti og sķšan kosningu Alžingis į Stjórnlagarįši sem skilaši frumvarpi aš stjórnarskrį sem er aš verulegu leyti meiningarlaust oršagjįlfur óhęft sem stjórnarskrį rķkis. Allur žessi ferill er mjög sérkennilegur vegna žess aš žaš er hlutverk Alžingis aš leggja tillögur um breytingar į stjórnarskrįnni fyrir žjóšina. Nś tala stjórnlagarįšsmenn um frumvarp sitt sem stjórnarskrį fólksins eša stjórnarskrį frį žjóšinni ķ staš hinnar gömlu dönsku stjórnarskrįr.

Engar kröfur höfšu veriš uppi hjį einstökum alžingismönnum, stjórnmįlaflokkum eša frambjóšendum til Alžingis um ašrar stjórnarskrįrbreytingar, en geršar hafa veriš, ķ įratugi. Žó hafa į lżšveldistķmanum starfaš nefndir į vegum Alžingis sem fjöllušu um hugsanlegar breytingar į stjórnarskrįnni įn žess aš skila tillögum. Śti ķ žjóšfélaginu voru engar umręšur um breytingar į stjórnarskrįnni ķ įratugi fyrir hrun. Og af hverju var svo hljótt um stjórnarskrįna? Eflaust vegna žess aš žjóšin var sįtt viš stjórnarskrįna af žvķ aš hśn tryggir žegnunum öll žau réttindi sem nśtķmažjóšfélag krefst og žar meš stjórnarfar sem er meš žvķ lżšręšislegasta sem žekkist ķ heiminum. Orsaka hrunsins og afleišinga žess er ekki aš finna ķ stjórnarskrįnni. Žęr er aš finna ķ veikri löggjöf um fjįrmįlastarfsemi, lögbrotum og sišbrotum bankamanna og tiltölulega fįmenns hóps fjįrglęframanna įsamt almennri spillingu ķ stjórnkerfinu og skipulegu sinnuleysi eftirlitsstofnana og ęšstu stjórnvalda. Żmsir, t.m. nokkrir žingmenn, lįta er eins og frumvarp Stjórnlagarįšs, ef žaš veršur samžykkt, breyti stjórnmįlaumhverfinu og jafnvel leysi žjóšina undan valdasjśkum og spilltum stjórnmįlamönnum og žvķ slęma stjórnkerfi sem öllu haldi ķ greipum sķnum. Žaš er alrangt. Ķ frumvarpi Stjórnlagarįšs er ekkert sem heftir möguleika į spillingu eša breyti yfirleitt nokkru um spillingu ķ žjóšfélaginu, verši žaš samžykkt. Ekkert sem kallar į herta löggjöf gegn spillingu. Žaš er hinsvegar ljóst aš ķ frumvarpinu er fjölmargt sem ylli óvissu um margt sem nś eru ķ föstum skoršum. Ķ rauninni eru margar tillögur rįšsins farsakenndar og sumar beinlķnis innihaldlaust oršagjįlfur. En frumvarpiš er ekki alvont. Ķ žvķ eru einnig greinar sem standa mega óbreyttar. En sem heild er frumvarpiš aš mķnu mati ótękt sem stjórnarskrį lżšveldisins. Og žaš er einmitt žaš sem mestu mįli skiptir.

Tillögur Stjórnlagarįšs um jöfnun į atkvęšavęgi ķ landinu eru til bóta žótt žaš verši aš gerast meš öšrum hętti en lagt er til ķ frumvarpinu, og aš įkvęši um aš nįttśruaušlindir verši žjóšareign er t.m. naušsynlegt aš komist ķ stjórnarskrįna. Žį er einnig jįkvętt aš įkvęši um žjóšarįkvęšagreišslur komi skżrar inn en frumvarpiš gerir rįš fyrir og meš öšrum hętti og žrengri skilyršum.

Frumvarpiš aš stjórnarskrį fyrir ķslenska lżšveldiš, sem Stjórnlagarįš skilaši Alžingi, er fullkomiš aš mati rįšsins. Frumvarpinu fylgdu efnismiklar greinargeršir og skżringar vegna frumvarpsins. Hin mikla vinna sem lögš var ķ margs konar upplżsingaöflum og greinargeršir viš gerš frumvarpsins hefur aš mķnu mati litlu skilaš til rökstušnings į naušsyn nżrrar stjórnarskrįr eša breytingum į nśverandi stjórnarskrį. Reyndar fer žvķ fjarri aš sżnt hafi veriš fram į knżjandi naušsyn sé  į stjórnarskrįrbreytingum žótt einhverju megi breyta.

Mitt mat er žaš aš žeir sem sömdu žetta frumvarp, og halda žvķ fram aš um gott verk sé aš  ręša, sżni mikla sjįlfumgleši og barnaskap. Skilningur žeirra į vandamįlum žjóšfélagsins viršist afar takmarkašur ef žeir įlķta aš ķ žessu plaggi žeirra felist lausn į einhverjum žjóšfélagsvanda yrši žaš samžykkt. Žess vegna ber aš hafna frumvarpi Stjórnlagarįšs ķ žjóšaratkvęšagreišslunni 20. ž.m. 40 athugasemdir um stjórnarskrįrfrumvarpiš mį lesa į bloggsķšu: arnithorm.blog.is

 


40 athugasmdir viš stjórnarskrįrfrumvarp

 

Hér aš framan į blogginu eru 40 athugasemdir sem ég hef gert viš einstakar greinar frumvarps Stjórnlagarįšs aš nżrri stjórnarskrį fyrir Ķsland. Tilgangurinn meš žessum athugasemdum er aš reyna aš sżna žeim fįu sem nenna aš lesa žessi skrif mķn hve farsakenndar margar tillögur rįšsins eru og sumar beinlķnis innihaldlaust oršagjįlfur. En ķ frumvarpinu eru einnig greinar sem ég tel aš standa megi óbreyttar og séu jafnvel til bóta. En sem heild er frumvarpiš aš mķnu mati ótękt sem stjórnarskrį lżšveldisins.

Hugmyndir um višamiklar breytingar į stjórnarskrįnni komu fram ķ žvķ pólitķska upplausnarįstandi sem varš ķ landinu eftir hruniš. Fįeinir hrópendur į mótmęlafundum og greinahöfundar ķ dagblöšum tölušu um nżja stjórnarskrį frį grunni eša jafnvel nżtt lżšveldi og virtust įlķta aš orsaka fjįrhagslegs hruns žjóšarinnar vęri aš finna ķ ónżtri stjórnarskrį. Rķkisstjórnarflokkarnir nśverandi sįu ķ žessu tękifęri til aš bśa til mįl sem beindi athygli fólks frį vandręšagangi  žeirra ķ flestum mįlum.

Engin krafa var frį žjóšinni um stjórnarskrįrbreytingar og einstakir frambjóšendur til Alžingis, alžingismenn eša stjórnmįlaflokkar höfšu ekki haft uppi tillögur um stjórnarskrįrbreytingar. Enda vissu menn aš orsaka hrunsins var ekki aš leita ķ göllum į stjórnarskrįnni. Og žaš er algjörlega ljóst aš stjórnarskrįin, eša hugsanlegir gallar į henni, įttu engan žįtt ķ žeim vanda sem ķslenska žjóšin rataši ķ meš hruni fjįrmįlakerfis hennar. Žaš eru lögbrot og sišbrot bankamanna og tiltölulega fįmenns hóps fjįrglęframanna sem eiga sök į vandanum įsamt almennri spillingu ķ stjórnkerfinu og skipulegu sinnuleysi eftirlitsstofnana og ęšstu stjórnvalda. Stjórnvöld, rķkisstjórnir og Alžingi undanfarinna įra eiga žar alla sök. Gömul stjórnarskrį įtti žar engan hlut aš mįli.

Żmsir, t.m. žingmenn smįflokkana, lįta er eins og frumvarp Stjórnlagarįšs, ef žaš veršur samžykkt, breyti stjórnmįlaumhverfinu og jafnvel leysi žjóšina undan valdasjśkum og spilltum stjórnmįlamönnum og žvķ slęma stjórnkerfi sem öllu haldi ķ greipum sķnum. Mér sżnist aš ekkert sé ķ frumvarpinu sem heftir möguleika į spillingu eša breyti yfirleitt nokkru um spillingu ķ žjóšfélaginu, verši žaš samžykkt. Žó er ljóst aš žaš ylli óvissu um fjölmargt sem nś er ķ föstum skoršum.

Nśgildandi stjórnarskrį tryggir žegnunum öll žau réttindi sem nśtķmažjóšfélag krefst og žar meš stjórnarfar sem er meš žvķ lżšręšislegasta sem žekkist ķ heiminum. Sķšan er žaš annaš mįl hvers kona fólk og stjórnmįlaflokka žjóšin kżs til aš fara meš umboš sitt į Alžingi. Žar liggur vandinn. Fólkiš sem žar situr ręšur oft illa viš verkefni sķn, stundar ómįlefnalegt žras og gerir išulega allt annaš en žaš lofaši ķ kosningabarįttunni aš gera kęmist žaš į žing.

Įstęša žess aš stjórnarskrįin hefur ķ meginatrišum veriš óbreytt frį 1944 er sś aš engin žörf hefur veriš į öšrum breytingum į henni en geršar hafa veriš varšandi kjördęmaskipan, mannréttindi og nokkur önnur atriši. En Alžingi kaus aš elta žessar óljósu hugmyndir um breytingar į stjórnarskrįnni, eša nżja stjórnarskrį, og efndi til kosningar til stjórnlagažings sem Hęstiréttur ógilti. Alžingi skipaši sķšan Stjórnlagarįš eftir aš Hęstiréttur hafši ógilt kosningarnar til stjórnlagažingsins. Ķ Stjórnlagarįšiš völdust žeir sem kosningu hlutu ķ hinum ógiltu kosningum. Żmsum žótti sem Alžingi sżndi Hęstarétti óviršingu meš žvķ vali. Ég er reyndar ekki sammįla žvķ žótt frumvarp Stjórnlagarįšsins sżni aš betur hafi mįtt vanda til mannvalsins.

Stjórnlagarįš skilaši Alžingi frumvarpi aš stjórnarskrį fyrir ķslenska lżšveldiš, fullkomnu aš mati rįšsins. Frumvarpinu fylgdu efnismiklar greinargeršir og skżringar vegna frumvarpsins. Hin mikla vinna sem lögš var ķ margs konar upplżsingaöflum og greinargeršir viš gerš frumvarpsins hefur aš mķnu mati litlu skilaš til rökstušnings į naušsyn nżrrar stjórnarskrįr eša breytingum į nśverandi stjórnarskrį. Reyndar fer žvķ fjarri aš sżnt hafi veriš fram į knżjandi naušsyn sé  į stjórnarskrįrbreytingum žótt einhverju megi breyta.

 Mitt mat er žaš aš žeir sem sömdu žetta frumvarp, og halda žvķ fram aš um gott verk sé aš  ręša, sżni mikla sjįlfumgleši og barnaskap. Skilningur žeirra į vandamįlum žjóšfélagsins viršist afar takmarkašur ef žeir įlķta aš ķ žessu plaggi žeirra felist lausn į einhverju yrši žaš samžykkt.

Žjóšaratkvęšagreišsla 20. október 2012

Ķ atkvęšagreišslunni verša eftirfarandi spurningar lagšar fyrir kjósendur. Svör mķn viš spurningunum fylgja meš:

  • 1. Vilt žś aš tillögur stjórnlagarįšs verši lagšar til grundvallar frumvarpi aš nżrri stjórnarskrį?

Svar: Nei

  • 2. Vilt žś aš ķ nżrri stjórnarskrį verši nįttśruaušlindir sem ekki eru ķ einkaeigu lżstar žjóšareign?

Svar: Jį

  • 3. Vilt žś aš ķ nżrri stjórnarskrį verši įkvęši um žjóškirkju į Ķslandi?

Svar: Nei

  • 4. Vilt žś aš ķ nżrri stjórnarskrį verši persónukjör ķ kosningum til Alžingis heimilaš ķ meira męli en nś er?

Svar: Nei

  • 5. Vilt žś aš ķ nżrri stjórnarskrį verši įkvęši um aš atkvęši kjósenda alls stašar aš af landinu vegi jafnt?

Svar: Jį

  • 6. Vilt žś aš ķ nżrri stjórnarskrį verši įkvęši um aš tiltekiš hlutfall kosningarbęrra manna geti krafist žess aš mįl fari ķ žjóšaratkvęšagreišslu?

Svar: Jį

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband